Podijelite:

Intervju sa Ambasadorom SAD-a U BiH, Nj.E. Eric Nelson


U proteklom periodu, generalni sekretar AmCham BIH, Nedim je imao priliku razgovarati sa Ambasadorom SAD-a u BiH, Nj.E. Eric Nelsonom ekskluzivno za AmCham BiH Journal. U naredna dva članka ćemo sa čitaocima podijeliti kompletan intervju.

Nedim Hamzic (AmCham): Svi mi u AmChamu zahvalni smo Vama i Vašoj ambasadi za podršku našoj organizaciji, našim članovima i našim ciljevima. Šta mislite kako AmCham može biti najuspješniji u uvođenju promjena u BiH? 

Ambasador Nelson: Američka trgovačka komora veoma je važan partner Američke ambasade širom svijeta jer spaja firme koje s nama imaju zajednički cilj stvaranja boljeg poslovnog okruženja i čini da se njihov glas bolje čuje; poslovno okruženje zasnovano na vladavini zakona, pravnim okvirima koji firmama olakšavaju otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje klime koja doprinosi stabilnosti. Ovo su osnovni elementi koji su neophodni za stvaranje okruženja koje promovira prosperitet. Ovdje u BiH veoma smo zadovoljni zbog velikih koraka koje je u posljednje dvije godine napravila Komora i povećala broj svojih članova za 30%.

Nedim: Možda i više, 35-40%

Ambasador: A povećali ste i svoj kapacitet za podršku članovima i povezivanje članova sa drugim komorama u regiji.

Ambasador: Jer je osnovno pitanje ovdje da oni koji otvaraju nova radna mjesta i lideri u poslovanju treba da imaju priliku da se njihov glas čuje. Politički lideri bi trebalo da čuju šta govore poslovni lideri, čime bi glas svih vas zajedno bio puno jači. Dakle, udruživanjem u Američkoj trgovačkoj komori učinili ste da se glas svakog njenog člana bolje čuje i da djeluje. Pridruživanjem raznim komisijama članovi mogu promovirati zajedničke interese u BiH. U Američkoj ambasadi članovi AmChama imaju nekoga ko će ih saslušati. Razgovor sa članovima pomaže meni, kao ambasadoru, da političkim liderima jasno kažem šta je rizično i zašto su reforme neophodne. Naprimjer, zašto treba da riješe problem poboljšavanja plasmana Bosne i Hercegovine na ljestvici lakoće poslovanja. Ovdje se radi o zajedničkom djelovanju, udruživanju vašeg glasa sa glasovima drugih kako bi se čuo, te o kretanju ka pozitivnim promjenama za sve u Bosni i Hercegovini. 

Nedim: Čuli ste tokom okruglog stola u Banjaluci da je poslovna zajednica zainteresovana za vođenje ekonomske reforme u cijeloj zemlji. Kojih je to par najvažnijih reformi koje se mogu provesti u bliskoj budućnosti? I kako AmCham može pomoći da dođe do toga?

Ambasador: U svojoj posjeti Republici Srpskoj posebno sam razmišljao o dvije reforme vezane za potpise koje mi smatramo prioritetnim. Jedna je ažuriranje Zakona o elektronskom potpisu na državnom nivou da bi bio kompatibilan sa standardima EU. Zašto je to važno? Veoma je važno jer sektor IT u BiH posjeduje izuzetan potencijal za rast. IT sektor koji je kompatibilan i funkcioniše u okruženju koje je u skladu sa standardima EU biće još uspješniji i privući će investicije. Iz nekog razloga, neki politički lideri blokiraju ispunjenje ovog uslova. Postoje neki kratkoročni interesi, razna tijela koja govore da ažuriranje Zakona o elektronskom potpisu nije prihvatljivo. Američkoj ambasadi je teško shvatiti zašto je to tako. Jasno vidimo da je sudbina BiH u EU, i njeni standardi, jedan po jedan, treba da dostignu nivo standarda EU.   Jedna od najboljih prilika za to je rješavanje pitanja elektronskog potpisa prvo. Naročito smo zainteresovani za ovu oblast ne samo zbog povećanja potencijala za nova radna mjesta, nego i zato što smatramo da elektronska uprava jeste važno sredstvo da se zemlji pomogne da napreduje. Omogućavanje obavljanja transakcija online, viši nivo transparentnosti u radu vlasti ključni su za napredovanje BiH i stimulisanje ekonomskog razvoja. Mi u ovu oblast ulažemo na dva načina kroz programe pomoći USAID. Jedna aktivnost koju smo upravo produžili odnosi se na finansijsku reformu, jer promoviramo transparentnost u trezorskom poslovanju i identificiranje i smanjenje parafiskalnih nameta. Bez obzira u kojem ste kantonu, entitetu ili opštini, postoje brojni nameti koje firme moraju platiti. Nepostojanje transparentnosti u toj oblasti predstavlja problem i ogromnu prepreku i smetnju poslovanju firmi. Takođe ulažemo u aktivnosti za podršku elektronskoj upravi koja će pomoći zainteresovanim vladama ovdje. Elektronska uprava može pojednostaviti neke složene procedure poput izdavanja dozvola. Kada imate mogućnost da vam se neka dozvola izda online, to je puno lakše, a šanse za korupciju su puno manje. To vam omogućava da se fokusirate na sam proces, a ne na ljude koji traže načina da kontrolišu ili blokiraju svaki korak tog procesa. Sve što se radi na digitalizaciji uprave je nešto što mi smatramo veoma važnim. A ako ne možete riješiti problem zakona elektronskog potpisa kako treba, onda sve ovo nema smisla.

Nedim: Slažem se. 

Ambasador: Nedime, želim spomenuti još jednu važnu reformu o kojoj sam čuo u Prijedoru, u razgovorima sa investitorima iz dijaspore čija mala i srednja preduzeća otvaraju nova radna mjesta u toj regiji. Dok pokušavaju otvoriti nova radna mjesta, jedna od prepreka s kojom se suočavaju je snabdijevanje strujom. Posjeduju sofisticiranu opremu, ali promjene nivoa snabdijevanja ili nepouzdano snabdijevanje strujom dovode do oštećenja te veoma skupe opreme. Kakve to veze ima sa reformskim prioritetima u BiH? Jedan od reformskih prioriteta koje promoviramo je Zakon o električnoj energiji i prirodnom gasu na državnom nivou da bi BiH bila kompatibilna sa Energetskom zajednicom. Ovo je važno jer bez bivanja dijelom tog komparativnog okvira i podizanja lokalnih standarda na nivo ovih standarda, investitori neće biti zainteresovani da ulažu svoj novac u energetsku infrastrukturu u BiH. Dakle, posljedica toga je nepouzdano snabdijevanje strujom u Prijedoru. A nepouzdano snabdijevanje strujom dovodi do oštećenja skupe opreme i tjera investitore da se zapitaju: Zašto pokušavam ovdje voditi firmu, a ne u Hrvatskoj? Ili, u svakoj zemlji u kojoj postoji pravni okvir za stvarno koherentno energetsko tržište koje privlači investicije, tako da se infrastruktura održava na najsavremenijem nivou i biva pouzdana. Sve ove reforme imaju praktične implikacije po poslovanje, po građane kao pojedince, a to, nažalost, politički lideri prečesto zaboravljaju. Zato je toliko važno za poslovne lidere da govore o implikacijama ovih reformi i progove naglas da bi učinili da se i moj glas, kao ambasadora, bolje čuje kada govorim o tome zašto su ove reforme važne i zašto njihovo provođenje ne treba odgađati. 


Nedim: Kad već govorimo o reformama, mi smo jako zainteresovani za finaliziranje zakona o elektronskom potpisu. Koliko smo blizu provedbi tog zakona i kako će on koristiti ekonomiji BiH? Koje su najveće prepreke koje još treba ukloniti za ovu važnu reformu?

Ambasador: U vezi sa zakonom o elektronskom potpisu i time koliko je BiH blizu rješenju tog pitanja, važno je prisjetiti se da BiH već ima državni Zakon o elektronskom potpisu. Problem s tim zakonom je da on nije na nivou standarda EU. Dakle, ne radi se o tome treba li BiH zakon o elektronskom potpisu na državnom nivou, nego koliko dobar on treba da bude. Ovo ne bi trebao biti toliko težak poduhvat. Koji su politički prigovori na ažuriranje ovog zakona? Ne vidim smisla, u pogledu poslovanja, da se odlaže elektronsko potpisivanje. Važno je da poslovni ljudi govore o tome da nema razloga za blokiranje te reforme, jer ona će značiti veliku promjenu. Mnoge su reforme potrebne u BiH. Jedan od problema je da politički lideri mnoge stvari drže kao taoce, kao i nepostojanje spremnosti za dogovor oko jedne reforme dok se ne postigne koncenzus oko druge. A ipak, ovo povezivanje reformi jako otežava situaciju. Ono što je u BiH uvijek važno jeste potreba za postizanjem koncenzusa. Politički lideri treba da traže ono oko čega mogu postići koncenzus da bi korak po korak vodili zemlju naprijed. U vezi sa ekonomskim pitanjima, može i treba da postoji puno čvršći koncenzus. Tako da ja apelujem na njih u svakoj prilici, a nadam se da će mi se i ostali pridružiti u apelovanju da se postigne taj praktični koncenzus koji će riješiti ekonomske probleme ovdje. BiH su zaista potrebne reforme koje će dovesti do bržeg oporavka od pandemije COVID-19. U vezi s tim, treba postojati čvrst dogovor, a povezivanje ovih reformi sa drugim agendama samo nanosi štetu. Nadam se da će nam se poslovna zajednica pridružiti u objašnjavanju šansi koje postoje i cijene koja se plaća zbog nedjelovanja.

Nedim: Znamo da BiH zaostaje za ostalim zemljama regije što se tiče stranih ulaganja. Šta je ključno za američke investitore kada razmišljaju o ulaganju u BiH?

Ambasador: Američki investitori imaju šansu da biraju. Kada odlučuju gdje će ulagati svoja sredstva i raditi, jedan od najvažnijih odlučujućih faktora je vladavina zakona. Da li je zakonsko okruženje stabilno i predvidivo? Da li je situacija u zemlji stabilna? Da li je politička situacija stabilna? Da li je svakodnevno poslovno okruženje povoljno? E, tu je vrlo važan indikator Indeks lakoće poslovanja Svjetske banke. Nažalost, BiH, ima drugi najgori rezultat u Evropi i Centralnoj Aziji prema tom Indeksu, a najgori među zemljama Balkana. Dakle, poslovni ljudi sve to vide i razmišljaju ovako: “Hmmm, postoje prednosti u BiH, vidim prirodne resurse, dobar geografski položaj, jaku stabilnu valutu. Puno je talentovanih ljudi, puno vrijednih ljudi. Ali, pobogu…Silni su problem ovdje.” Ti problemi, naročito u oblasti vladavine zakona su bazični i njihovi korijeni su veoma duboki. Tu dolazite do najtežih reformi u BiH, u vezi sa integritetom pravosuđa, u vezi sa stepenom korupcije. Zato je predsjednik Biden prošle sedmice rekao da je korupcija prijetnja nacionalnoj sigurnosti SAD širom svijeta. Korupcija nam otežava poslovanje. Sjedinjene Države imaju kvalitetan Zakon o praksama sprečavanja korupcije u inostranstvu. Ne funkcionišemo dobro u okruženju u kojem se korupcijom završava posao. Juče je predsjednik Biden dodao tome i ažuriranje režima sankcija za zemlje Zapadnog Balkana. Ovaj režim obuhvata zemlje bivše Jugoslavije, plus Albanija i jasno ukazuje na to da je korupcija glavni faktor destabilizacije, te ju stoga treba sankcionisati. 

(Molimo kliknite ovdje za dio II)