Funkcionisanje zdravstvenog sistema zavisi od odluka javnih institucija, zdravstvenih ustanova, fondova, ljekara, kompanija koje razvijaju lijekove i medicinske tehnologije, IT sektora i brojnih drugih aktera. Upravo zato kvalitet javno-privatnog dijaloga direktno utiče na kvalitet rješenja koja na kraju dolaze do pacijenta.
Nakon prezentacije Marijane Galić, Marijan Bilić (Generalni direktor za Balkan, Affidea) moderirao je panel sa dr. med. Adisom Kandićem (Medicana Bolnica & Alea Dr. Kandić) i dr. med. Natalijom Kalandarishvili (direktorica operacija ASA bolnice) posvećen ulozi javno-privatnog dijaloga u razvoju zdravstvenog sistema.
Dijalog, međutim, ne bi trebao biti cilj sam po sebi.
Njegova vrijednost postoji tek kada rezultira boljim propisima, kvalitetnijim procesima, bržim uvođenjem rješenja i jasnijim odgovorom na potrebe zdravstvenog sistema.
Privatni sektor može donijeti tehnologiju, podatke, međunarodnu praksu, stručna znanja i modele koji su već testirani na drugim tržištima. Javni sektor ima odgovornost da osigura jednak pristup, jasna pravila, kontrolu kvaliteta i održivost sistema.
Najbolji rezultat nastaje kada se te dvije perspektive povežu dovoljno rano.
To je naročito važno kod digitalizacije, uvođenja novih terapija i medicinskih tehnologija, organizacije zdravstvenih usluga, javnih nabavki i planiranja dugoročnih ulaganja.
Ako kompanije budu uključene tek nakon što su pravila već definisana, dio znanja i podataka koji mogu pomoći u donošenju boljih odluka ostaje neiskorišten. Isto tako, privatna rješenja ne mogu imati puni efekat bez razumijevanja potreba, ograničenja i odgovornosti javnog sistema.
Zato kvalitetan javno-privatni dijalog mora biti kontinuiran, stručan i usmjeren na konkretna pitanja.
Njegov rezultat ne treba mjeriti brojem održanih sastanaka, nego promjenama koje nakon tih sastanaka postanu vidljive u zdravstvenom sistemu.
A zajednički kriterij i javnog i privatnog sektora na kraju mora ostati isti: šta se zbog te saradnje promijenilo za pacijenta?
