Uticaj CBAM-a na bh. privredu
Bosanskohercegovački privrednici i izvoznici okupili su se na okruglom stolu "CBAM i konkurentnost: Izazovi za bh. privredu", zajedno s relevantnim akterima iz javnog i privatnog sektora, regulatornih tijela i industrije. Ovaj okrugli stol imao je za cilj analizu trenutnog statusa implementacije CBAM-a u BiH, sagledavanje njegovih posljedica po privredu te identifikaciju mogućih rješenja za ublažavanje negativnih efekata ovog nameta.
CBAM (Mehanizam za prilagođavanje granica ugljenika) je regulatorna mjera Evropske unije osmišljena s ciljem sprječavanja "curenja ugljika", odnosno izmještanja industrijske proizvodnje u zemlje s nižim ekološkim standardima. Uredba (EU) 2023/956, donesena 10. maja 2023. godine, stupila je na snagu 17. maja 2023. godine i propisuje obavezu izvještavanja o emisijama CO2 za određene proizvode u prelaznom periodu do kraja 2025. godine. Od 1. januara 2026. godine, CBAM će postati obavezan za uvoznike cementa, željeza, čelika, aluminijuma, đubriva, električne energije i vodonika, koji će morati kupovati CBAM certifikate kako bi pokrili emisije CO2 ugrađene u proizvode koje plasiraju na EU tržište.
CBAM funkcioniše paralelno sa Sistemom trgovanja emisijama EU (ETS), ali dok ETS reguliše emisije unutar EU, CBAM osigurava da uvezena roba bude podložna istim ekološkim standardima. Međutim, BiH još uvijek nije uspostavila ETS, što domaće kompanije dovodi u nepovoljan položaj.
Šta CBAM znači za bh. privredu?
BiH se nalazi među najugroženijim zemljama Zapadnog Balkana kada je riječ o CBAM-u, prvenstveno zbog visokog udjela uglja u energetskom miksu (oko 60%) i značajnog izvoza roba koje su obuhvaćene regulativom. Industrije koje će biti najviše pogođene CBAM-om uključuju metalni sektor (željezo, čelik, aluminijum), cementnu industriju i elektroenergetski sektor, koji zajedno čine oko 15% ukupnog izvoza BiH u EU.
Očekuje se da će primjena CBAM-a značajno povećati troškove bh. izvoznika, budući da će morati plaćati dodatne naknade za emisije CO2. Za poređenje, prosječna cijena CO2 certifikata u okviru ETS-a trenutno iznosi 80-100 EUR po toni emisija, dok se predviđa da će CBAM naknade dostići slične nivoe, što bi moglo dodatno smanjiti konkurentnost bh. kompanija.
Ukoliko BiH ne uvede ETS sistem, godišnji troškovi CBAM-a za bh. industriju mogli bi premašiti stotine miliona eura, a kompanije koje ne uspiju smanjiti emisije ili optimizirati svoje lance snabdijevanja mogle bi izgubiti pristup ključnim tržištima.
ETS – rješenje koje još nije na vidiku
S obzirom na to da BiH još nije uspostavila ETS sistem, domaći privrednici neće moći koristiti domaće mehanizme za smanjenje emisija, već će od 2026. godine biti obavezni plaćati CBAM namet. Iako nadležne institucije planiraju ispuniti preduslove za ETS do 2030. godine, to znači da će privrednici u međuvremenu snositi visoke troškove CBAM-a, dodatno opterećujući poslovni sektor.
Za razliku od CBAM-a, ETS bi omogućio kompanijama da se postepeno prilagode, ulažu u smanjenje emisija i koriste domaće kompenzacione mehanizme, umjesto da direktno plaćaju EU za svoje emisije. Međutim, bez jasno definisanog plana implementacije ETS-a, BiH izvoznici će ostati u nepovoljnom položaju.
Zaključci sa okruglog stola
- Bh. izvoznici će od 1. januara 2026. godine plaćati CBAM namet na proizvode poput željeza, čelika, aluminijuma, cementa i električne energije, jer BiH još nije uspostavila ETS koji bi omogućio alternativni obračun emisija.
- Uvođenje ETS sistema u BiH neće biti moguće do 2026. godine, a plan nadležnih institucija predviđa njegovu uspostavu tek do 2030. godine, što znači da će privrednici do tada snositi visoke troškove CBAM-a.
- Neophodne su hitne subvencije za privrednike kako bi ostali konkurentni, jer trenutne reforme nisu išle u korist privrede. Potrebni su regulatorni i finansijski mehanizmi podrške.
- Hitno je potrebno regulisati trgovinu električnom energijom između privrednih subjekata kroz zakonsku regulativu, kako bi se omogućila fleksibilnost na tržištu i smanjili troškovi poslovanja energetski intenzivnih sektora.
Dalji koraci i preporuke
Okrugli stol okupio je predstavnike ključnih institucija, uključujući Delegaciju EU u BiH, Direkciju za europske integracije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, entitetska ministarstva energije i rudarstva, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Udruženje poslodavaca FBiH, Vanjskotrgovinsku komoru BiH, kao i predstavnike privatnog i finansijskog sektora.
Svi učesnici složili su se da je hitno potrebno uspostaviti dijalog između vlasti i privrede kako bi se što prije pronašla rješenja za minimiziranje negativnih efekata CBAM-a.
AmCham BiH će nastaviti podržavati bh. privredu u navigaciji kroz nove regulatorne izazove i zagovarati uključivanje glasa privrede u proces donošenja odluka na nacionalnom i međunarodnom nivou.
