Danas se uspješni aerodromi više ne mjere samo brojem putnika. Po čemu biste željeli da se Međunarodni aerodrom Sarajevo razlikuje od drugih regionalnih aerodroma za pet do deset godina?
Broj putnika jeste važan pokazatelj uspjeha, ali nije jedini. Naša vizija je da Međunarodni aerodrom Sarajevo bude prepoznat kao jedan od ključnih pokretača ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine. Želimo biti mnogo više od transportne infrastrukture – želimo biti platforma koja povezuje ljude, ideje, investicije i poslovne prilike.
Kada govorimo o uspjehu, za mene će pravi pokazatelj biti trenutak kada kompanije budu donosile odluku da investiraju u Bosnu i Hercegovinu upravo zbog njene međunarodne povezanosti, kada budemo svjedočili rastu turističkih dolazaka tokom cijele godine i kada budemo mogli jasno pokazati da razvoj aviopovezanosti doprinosi otvaranju novih radnih mjesta, jačanju domaće privrede i otvaranju novih poslovnih prilika.
Aerodromi danas nisu samo tačke dolaska i odlaska. Oni predstavljaju ulazna vrata države i jedan od najvažnijih alata za razvoj turizma, privrede i međunarodne saradnje.
Međutim, ono po čemu se Aerodrom Sarajevo razlikuje od mnogih drugih aerodroma u regionu jeste i njegova posebna simbolična i emotivna vrijednost za građane Bosne i Hercegovine. Ove godine obilježavamo 30 godina od njegovog poslijeratnog otvaranja, događaja koji je označio ponovno povezivanje naše zemlje sa svijetom. Za mnoge građane Aerodrom Sarajevo nije samo mjesto dolazaka i odlazaka, već simbol otvorenosti, povezanosti i novih prilika. U jednom od najtežih perioda naše novije historije predstavljao je prozor Bosne i Hercegovine prema svijetu, i zato vjerujem da je važno da, dok gradimo njegovu budućnost, ne zaboravimo ni njegovu prošlost. Upravo ta kombinacija razvojne uloge, ekonomskog značaja i duboke povezanosti sa građanima daje Aerodromu Sarajevo identitet koji ga izdvaja od drugih regionalnih aerodroma.
Često govorite o privlačenju novih aviokompanija, ali jednako je važno pitanje: kakve kompanije želite da te aviolinije dovedu u Bosnu i Hercegovinu?
Kada radimo na razvoju novih aviolinija, ne razmišljamo samo o putnicima nego i o dugoročnim ekonomskim efektima. Želimo privući kompanije iz oblasti informacionih tehnologija, digitalnih usluga, logistike, proizvodnje sa visokom dodatom vrijednošću, ali i međunarodne kompanije koje traže lokacije za regionalne urede i razvojne centre.
Danas je dostupnost destinacije jedan od ključnih faktora pri donošenju investicijskih odluka. Vrijeme je postalo najvrjedniji resurs, a direktna aviopovezanost značajno utiče na efikasnost poslovanja.
Istovremeno, posebno nas raduje činjenica da su niskotarifni avioprijevoznici otvorili Sarajevo prema novim tržištima. Zahvaljujući saradnji sa kompanijama poput Ryanaira, Wizz Aira, Eurowingsa i Transavije bilježimo rast dolazaka turista iz Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Španije i drugih zapadnoevropskih zemalja. Time ne razvijamo samo turizam nego i međunarodnu vidljivost Bosne i Hercegovine.
Turizam je prirodan fokus svakog aerodroma, ali poslovni putnici često donose višestruko veći ekonomski efekat. Kako vidite ulogu Aerodroma Sarajevo u pozicioniranju Sarajeva kao destinacije za međunarodne konferencije, regionalna sjedišta kompanija i investicione projekte?
Poslovni putnici imaju izuzetno važnu ulogu u ekonomiji svake destinacije. Međutim, nijedna kompanija neće organizirati međunarodnu konferenciju, otvoriti regionalni ured ili realizirati investicijski projekat ukoliko destinacija nije dovoljno dostupna.
Upravo zato je razvoj aviopovezanosti jedan od temelja razvoja poslovnog turizma i privlačenja investicija. Kada međunarodni investitor može direktno doputovati u Sarajevo iz Londona, Pariza, Berlina, Rima, Istanbula ili drugih evropskih centara, tada značajno raste i atraktivnost grada za poslovne aktivnosti.
Naš cilj je da Aerodrom Sarajevo bude važan partner u razvoju Sarajeva kao regionalnog centra za poslovne događaje, investicije i međunarodnu saradnju.
Rekli ste da je Aerodrom prva i posljednja tačka susreta stranih gostiju sa Bosnom i Hercegovinom. Šta danas želite da jedan investitor ili direktor međunarodne kompanije pomisli u prvih deset minuta nakon slijetanja u Sarajevo?
Želio bih da njegov prvi utisak bude da je stigao u moderan, organizovan i otvoren grad koji razumije potrebe međunarodnog poslovanja.
Prvih nekoliko minuta često oblikuje percepciju cijele destinacije. Zato nastojimo osigurati brzo, jednostavno i efikasno iskustvo za svakog putnika. Želimo da ljudi osjete profesionalnost, sigurnost, gostoprimstvo i kvalitet usluge.
Sarajevo ima mnogo toga ponuditi – od bogate historije i kulture do izuzetnog ljudskog potencijala i poslovnih prilika. Aerodrom treba biti mjesto koje na najbolji način predstavlja te vrijednosti već pri prvom kontaktu sa našom zemljom.
Na ACI Europe kongresu istakli ste da Sarajevo ima potencijal da bude mnogo više od regionalnog aerodroma. Kako izgleda Vaša vizija?
Ne smatram da Sarajevo može kopirati velike evropske hubove poput Frankfurta ili Istanbula. Naša strateška prednost nalazi se u nečemu drugom.
Želimo biti najvažnija ulazna tačka za Bosnu i Hercegovinu i jedan od vodećih aerodroma jugoistočne Evrope kada je riječ o turizmu, poslovnim putovanjima i povezivanju dijaspore. Naša vizija podrazumijeva kontinuirano širenje mreže destinacija, jačanje saradnje sa vodećim evropskim aviokompanijama i stvaranje uslova za dalji rast prometa.
Istovremeno, razvoj terminalnih kapaciteta, infrastrukturni projekti i budući razvoj cargo segmenta predstavljaju važne elemente dugoročne strategije razvoja.
Koliko danas poslovna zajednica može pomoći Aerodromu u privlačenju novih linija?
Može pomoći više nego ikada ranije.
Danas aviokompanije ne analiziraju samo broj stanovnika ili broj turista. One žele vidjeti ukupni ekonomski potencijal destinacije, poslovnu aktivnost, razvoj turizma i podršku institucija.
Zato vjerujem da je došlo vrijeme zajedničkog nastupa. Aerodrom, poslovna zajednica, turistički sektor i institucije trebaju nastupati zajedno prema aviokompanijama.
Upravo je takav model saradnje dao odlične rezultate posljednjih godina. Zahvaljujući podršci svih nivoa vlasti, od Vijeća ministara BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH, do našeg vlasnika – Vlade Federacije BiH i našem resornom Ministarstvu, Vladi Kantona Sarajevo, Ministarstvu privredei partnerstvu sa Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo, unaprijedili smo povezanost sa brojnim evropskim tržištima i ostvarili značajne rezultate u razvoju aviosaobraćaja i turizma.
Svaka nova aviolinija donosi daleko više od novih putnika. Ona donosi nove poslovne kontakte, nove investicije, veći broj turističkih dolazaka i dodatnu vrijednost za kompletnu ekonomiju.
Ako bismo ovaj razgovor vodili za deset godina, šta biste željeli da tada bude najveća promjena?
Naravno da bih volio vidjeti nove terminale, moderniziranu infrastrukturu i još veći broj putnika. Međutim, ako moram izdvojiti jednu stvar, onda bih volio da razgovaramo o tome kako je Međunarodni aerodrom Sarajevo doprinio transformaciji Bosne i Hercegovine u državu koja je poželjna za život, investicije, poslovanje i turizam.
Volio bih da Sarajevo bude prepoznato kao atraktivna cjelogodišnja destinacija, a ne samo sezonska turistička lokacija. Imamo sve preduvjete za to bogatu kulturu i historiju, prirodne ljepote, zimski i ljetni turizam, odličan geografski položaj i konkurentne cijene u poređenju sa mnogim evropskim destinacijama.
Ako budemo mogli pokazati da je razvoj aviopovezanosti dao značajan doprinos tom procesu, smatrat ću da smo ostvarili svoj cilj.
A kada već govorimo o željama za narednih deset godina, bilo bi lijepo da uz nove destinacije, investicije i rekordan broj putnika razgovaramo i o tome kako reprezentaciju Bosne i Hercegovine ispraćamo na još jedno Svjetsko prvenstvo. Takvi trenuci uvijek najbolje pokažu koliko su povezanost, mobilnost i otvorenost prema svijetu važni za jednu zemlju.
Ako biste mogli dovesti samo jednu međunarodnu kompaniju i jednu novu direktnu avioliniju u Sarajevo u narednih pet godina, koje bi to bile i zašto?
Direktna linija Sarajeva prema nekom od gradova u Sjedinjenim Američkim Državama – pa eto, neka to bude kompanija United.
