U razgovoru sa Suzanom Sikimić, CEO NELT BiH, fokusirali smo se na način na koji se u savremenim organizacijama gradi odnos između kompetencije, reputacije i vidljivosti zaposlenih, kao i na ulogu digitalnog identiteta u razvoju liderstva.
Govoreći o kulturi unutar kompanije, Sikimić ističe da se ove tri dimenzije ne mogu posmatrati odvojeno.
„Vjerujem da kompetencija, reputacija i vidljivost zaposlenih treba da rastu zajedno“, naglašava. Objašnjava da se temelji postavljaju kroz kontinuiran rad: „Kompetencije gradimo kroz kontinuirano učenje, razmjenu znanja i jasne standarde profesionalnosti.“ Reputacija, kako kaže, dolazi kao rezultat dosljednosti: „Reputacija se gradi kroz dosljednost, odgovornost i način na koji kao tim isporučujemo rezultate prema partnerima i tržištu.“ Vidljivost, međutim, zahtijeva svjesnu podršku: „Vidljivost zaposlenih podstičemo tako što prepoznajemo njihove uspjehe, dajemo im prostor da dijele svoja iskustva i aktivno učestvuju u profesionalnim zajednicama.“ Upravo u tome vidi ulogu lidera: „Na nama je da stvaramo okruženje u kojem se stručnost vidi, prepoznaje i razvija.“
Tema digitalne prisutnosti otvorila je dodatnu dimenziju razgovora, posebno u kontekstu prvog profesionalnog utiska.
„Za lidere danas je izuzetno važno razumjeti kako njihov profesionalni identitet izgleda izvan direktnih susreta“, ističe, dodajući da se percepcija sve češće formira unaprijed: „Prvi utisak se sve češće formira upravo kroz digitalni trag.“ Način komunikacije u digitalnom prostoru vidi kao produžetak liderstva: „Način na koji komuniciramo online postaje produžetak našeg liderstva i vrijednosti koje predstavljamo.“ Upravo zato naglašava važnost usklađenosti: „Kada je digitalni identitet usklađen sa stvarnim načinom vođenja i vrijednostima koje živimo u kompaniji, tada on postaje snažan alat za izgradnju povjerenja.“ Vidljivost, kako zaključuje, nije sama sebi svrha: „Vidljivost nije cilj sama po sebi, već prilika da kroz profesionalni integritet i znanje doprinesemo širem poslovnom okruženju.“
Posebno zanimljiv dio razgovora odnosio se na uticaj digitalne vidljivosti unutar same organizacije.
„Digitalna vidljivost danas može imati značajan uticaj i na razvoj karijere unutar same kompanije“, naglašava Sikimić. Objašnjava da jasno komuniciranje rada donosi konkretne prilike: „Kada zaposleni jasno komuniciraju svoje znanje, projekte i profesionalna interesovanja, oni postaju vidljiviji i unutar organizacije.“ To, kako kaže, često vodi ka novim odgovornostima: „To često otvara prostor za nove odgovornosti, uključivanje u važne projekte ili međusektorsku saradnju.“ Ipak, ključ ostaje autentičnost: „Važno je da ta vidljivost bude autentična i utemeljena na stvarnim rezultatima i doprinosu timu.“
Govoreći o ulozi LinkedIna, Sikimić zadržava balansiran pristup.
„LinkedIn je danas svakako jedan od osnovnih alata profesionalne vidljivosti“, ističe, ali odmah dodaje širu perspektivu: „Za lidere je sve važnije razmišljati i šire od same platforme.“ Reputaciju ne vidi kao digitalni konstrukt: „Reputacija i uticaj se grade kroz kvalitet rada, način donošenja odluka, odnos prema ljudima i doprinos profesionalnoj zajednici.“ Digitalni kanali imaju svoju funkciju, ali ograničenu: „Digitalni kanali poput LinkedIna mogu pomoći da se taj doprinos učini vidljivijim, ali oni su samo jedan dio šire slike.“ Posebno naglašava važnost drugih formata: „Učešće u stručnim diskusijama, konferencijama, mentorstvu ili razmjeni znanja često ima jednako snažan efekat.“
Na kraju, osvrnula se na savjet mladim menadžerima koji žele razvijati karijeru.
„Fokus uvijek treba biti na izgradnji stvarne stručnosti – kroz iskustvo, rezultate i kontinuirano učenje“, ističe. Ipak, dodaje da to nije dovoljno samo po sebi: „Jednako je važno naučiti kako to znanje i iskustvo jasno predstaviti drugima.“ Dijeljenje znanja vidi kao odgovornost: „Dijeljenje profesionalnih uvida i iskustava može biti vrijedan način da se doprinese širem profesionalnom okruženju.“ Ključna riječ ostaje autentičnost: „Ne govoriti više nego što zaista stojimo svojim radom.“ Upravo u tom balansu vidi osnovu profesionalnog identiteta: „Kada su stručnost i način na koji je komuniciramo u ravnoteži, tada profesionalni identitet postaje vjerodostojan i prepoznatljiv.“
