Oracle globalno bilježi rast zahvaljujući ogromnoj potražnji za podatkovnim centrima i projektima vezanim za AI. Kako Vi vidite ulogu Bosne i Hercegovine u ovoj novoj eri, gdje se možemo pozicionirati u domenu umjetne inteligencije u poređenju sa svijetom?
Bosna i Hercegovina, iako relativno mala zemlja u smislu tržišta i broja stanovnika, ima nekoliko važnih prednosti u novoj eri digitalizacije i umjetne inteligencije. Prije svega, naši mladi stručnjaci u IT industriji su već prepoznati po znanju i kompetencijama, često radeći za strane klijente ili razvijajući vlastite inovacije. BiH se može pozicionirati kao respektabilan regionalni centar za pametnu implementaciju AI rješenja, posebno u oblastima relevantnim za naše privredno okruženje, poput industrije, javne uprave i zdravstva.
Kroz partnerstva sa globalnim kompanijama kao što je Oracle, možemo ubrzati transfer tehnologija i znanja, omogućiti lokalnim firmama pristup najmodernijim alatima te stvoriti ambijent za rast inovacija. Iako ne možemo konkurisati vodećim zemljama u razvoju same AI infrastrukture ili velikih globalnih AI modela, možemo biti izvrsni u adaptaciji i praktičnoj primjeni postojećih AI tehnologija, što će unaprijediti konkurentnost naše privrede i kvalitet života građana.
U kojoj mjeri smatrate da BiH ima razvijen ekosistem za AI startupe i šta je sve potrebno učiniti da bi se takav ekosistem razvio?
Trenutno, ekosistem za AI startupe u BiH je fragmentiran. Postoji nekoliko interesantnih startup poduhvata i inkubatora, ali nema dovoljno razvijene podrške kroz investicione fondove, mentorstvo, pristup globalnim tržištima i povezivanje sa velikim kompanijama. Da bi se stvorio održiv ekosistem, potrebno je:
- Implementirati programe specijalizirane edukacijeza AI i data nauke na univerzitetima, uz saradnju sa industrijom, kako bi studenti sticali ne samo teorijska, već i praktična znanja.
- Pokrenuti namjenske fondove i grantove za rane faze razvoja startupa, zajedno s mentoring programima i pristupom coworking prostorima.
- Organizovati hackathone, meetupe i stručne konferencije koje okupljaju startupe, investitore i korporativne partnere, čime se otvaraju prilike za partnerstva i pilot projekte.
- Olakšati birokratske procese i registraciju firmi kroz digitalizaciju administracije, skraćivanje procedura i smanjenje troškova.
- Ohrabriti saradnju s velikim kompanijama, poput Oracle-a, što može donijeti pristup najnovijim tehnologijama, tržišnim kanalima i programskoj podršci.
Kada poredimo BiH sa zemljama u regiji, poput Slovenije i Hrvatske, koje već imaju značajne AI inicijative i startupe, šta je prvi korak da smanjimo taj jaz?
Najvažniji i najhitniji korak je kreiranje i konkretna realizacija nacionalne strategije za razvoj umjetne inteligencije. Takva strategija bi trebala jasno identificirati prioritete (npr. zdravstvo, obrazovanje, javna uprava), ključne aktere (država, univerziteti, privatni sektor), te definirati mjere i resurse za njihov razvoj.
Neophodno je uložiti dodatne napore u povezivanje sa regionalnim AI zajednicama, učešće u zajedničkim projektima, korištenje iskustava i dobre prakse iz regije, te traženje partnerstava za zajednički nastup na međunarodnom tržištu. Pored toga, povećanje ulaganja u STEM edukaciju i stvaranje prilika za praktičan rad na inovativnim projektima domaćih i inostranih kompanija može potaknuti razvoj talenata i smanjenje jaza.
Gdje vidite najveće potencijale za primjenu umjetne inteligencije u BiH? Da li je to u bankarstvu, zdravstvu, javnoj administraciji, ili pak u industrijama poput energetike i logistike?
Umjetna inteligencija ima široku primjenu, ali najbrži i najvidljiviji rezultati mogu se postići u sektorima koje ste upravo pomenuli, a koji su već u procesu digitalne transformacije:
- Zdravstvo: Automatizirana obrada medicinskih podataka, digitalna dijagnostika, personalizacija terapija te podrška u kliničkim odlukama mogu značajno unaprijediti zdravstveni sistem i optimizirati troškove.
- Bankarstvo i finansije: Automatizacija procesa obrade kredita i osiguranja, detekcija prevara, personalizacija ponuda i unaprjeđenje korisničkog iskustva putem chatbotova i inteligentnih savjetnika.
- Javna uprava: Efikasnije upravljanje resursima, automatizacija administrativnih procesa, brža i tačnija obrada zahtjeva i dokumenata.
- Energetika i logistika: Optimizacija lanaca snabdijevanja, predviđanje potrošnje energije, upravljanje pametnim mrežama i preventivno održavanje opreme.
Oracle kroz svoja rješenja za cloud, big data i AI već omogućava ovakve transformacije i spremni smo ih pomoći implementirati i u BiH.
S obzirom na Oracleova globalna partnerstva sa OpenAI-jem i SoftBankom na megaprojektu Stargate, koji je fokusiran na AI infrastrukturu, koliko BiH može učestvovati ili imati koristi od sličnih inicijativa na regionalnom nivou i može li se takvo partnerstvo replicirati na naše okruženje?
Projekat Stargate, koji zajednički realizuju Oracle, Nvidia i SoftBank, predstavlja jednu od najambicioznijih AI i cloud infrastrukturnih inicijativa danas. Ono što Stargate čini izuzetno interesantnim je planirana izgradnja najvećeg svjetskog data centra za umjetnu inteligenciju u Japanu, koji će moći da podrži rad sljedeće generacije AI modela, uključujući i one koje razvija OpenAI.
Projekti kao što je Stargate stavljaju na raspolaganje globalno najnapredniju infrastrukturu i alate za razvoj i implementaciju AI rješenja, koji povrh svega koriste i 100% obnovljivu energiju. Putem Oracle Cloud Infrastrukture lokalne kompanije, akademske institucije i javni sektor mogu koristiti visoko skalabilne AI resurse bez potrebe za velikim ulaganjima u vlastite data centre.
To otvara neslućene mogućnosti za razvoj inovacija, testiranje novih modela i servisa, ali i za kreiranje regionalnih AI centara izvrsnosti koji mogu služiti za edukaciju, zajednički razvoj i izvoz pametnih rješenja. Partnerstva sa Oracle-om pružaju mentorstvo i tehničku podršku, a naš cilj u BiH je omogućiti lokalnim timovima što lakši pristup ovim resursima, uz usklađenost sa svim sigurnosnim i pravnim zahtjevima.
Šta biste poručili mladim IT stručnjacima i poduzetnicima u BiH koji žele graditi karijere u oblasti AI? Gdje da se fokusiraju i kako da se povežu sa globalnim trendovima?
Savjetovao bih mladima da budu znatiželjni, da se kontinuirano usavršavaju i prate najnovije trendove kroz online kurseve vodećih svjetskih univerziteta, aktivno učestvuju na platformama kao što su Kaggle, GitHub i Stack Overflow i uključuju se u međunarodne online zajednice i takmičenja. Vrlo je važno razvijati ne samo tehničke vještine, već i “soft” vještine: komunikaciju, prezentaciju i timski rad.
Također, preporučio bih im da traže prilike za saradnju sa kompanijama koje ulažu u AI – bilo kroz prakse, ljetne škole, open-source projekte ili hackathone. Oracle kroz programe akademske saradnje, besplatne certifikate i lokalna događanja nudi mnogo mogućnosti za uključivanje u globalnu AI zajednicu.
Koja je po Vašem mišljenju uloga države i poslovne zajednice u stvaranju okvira koji će podsticati razvoj AI-a u BiH? Da li je dovoljna trenutna institucionalna podrška ili su potrebne suštinske promjene u pristupu digitalnoj transformaciji?
Država ima ključnu odgovornost u kreiranju strategije, zakonodavnog okvira i infrastrukture potrebne za digitalnu budućnost. Neophodno je osigurati puno brže donošenje odluka, investirati u obrazovanje iz oblasti STEM-a, te otvoriti institucije za saradnju s privatnim i akademskim sektorom. Potrebne su transparentne procedure za javno-privatna partnerstva, jednostavnije grant šeme, kao i modernizacija regulative u skladu sa EU standardima.
Poslovna zajednica treba biti proaktivna – ulagati u istraživanja i razvoj, dijeliti znanje s univerzitetima, podržavati inovacije i otvarati prilike za mlade talente. Današnja institucionalna podrška nije dovoljna za dinamičnost AI sektora – potrebne su brže i suštinske promjene, te snažnija saradnja svih aktera.
