Prevencija počinje razumijevanjem da i najmanje promjene u rutini mogu imati mjerljive efekte na biohemijske parametre zdravlja
Koji su najčešći zdravstveni problemi s kojima se suočavaju ljudi u uredskim poslovima – i kako ih možemo prevenirati u svakodnevnoj rutini?
Jasno je su dugotrajno sjedenje i stres dva obilježja savremenih uredskih poslova koji značajno mogu da utiču na biohemijsku ravnotežu u organizma. Fizička neaktivnost smanjuje osjetljivost na mnoge parametre u našem organizmu kao što je koji usporava metabolizam masti, te povećava rizik od kardiovaskularnih oboljenja kao i mnogih drugih bolesti poput dijabetesa tipa 2. Istovremeno, hronični stres vodi do poremećaja parametara koji su povezani sa radom hormona koji kontrolišu mnogo procese u našem organizmu, a hronična izloženost stresu u konačnici dovedi do povećanje nivoa kortizona i drugih hormona stres što ima za rezultat slabljenje imunog sistem i drugih sistema u našem organizmu. Naš organizam je sofisticiran biohemijski sistem koji zahtijeva ravnotežu i upravo svakodnevne zdrave navike zaposlenih u kancelarijama mogu biti najjači saveznik zdravlju, ukoliko su osmišljene s razumijevanjem tih unutrašnjih procesa.
Šta građani najčešće zanemaruju kada je riječ o preventivnim pregledima – i koje preglede biste preporučili barem jednom godišnje?
Svakodnevno svjedočimo tome da se mnoge bolesti razvijaju tiho – bez izraženih simptoma dok ne dostignu fazu u kojoj zahtijevaju kompleksno i dugotrajno liječenje. Građani najčešće zanemaruju upravo te 'tihe signale' koje bi se pravovremenim preventivnim pregledima mogli otkriti na vrijeme. To uključuje poremećaje u radu štitne žlijezde, promjene u masnoćama u krvi, povišene šećere, anemije, disbalanse elektrolita i hormonalne nepravilnosti. Nažalost, preventivna laboratorijska dijagnostika se i dalje percipira kao nešto što se radi tek kada se javi tegoba – a zapravo je ključ za rano otkrivanje bolesti. Svakom odraslom pojedincu bih preporučila da najmanje jednom godišnje uradi kompletan ljekarski pregled uključujući i adekvatne laboratorijski pretrage koje se trebaju raditi na godišnjem nivou.
Kako digitalna medicina (npr. online konsultacije, digitalni kartoni) mijenja iskustvo pacijenata u BiH – i da li joj građani vjeruju?
Digitalna medicina predstavlja revoluciju u načinu na koji pristupamo zdravlju – i u Bosni i Hercegovini se, iako postepeno, njen značaj sve više prepoznaje. Online konsultacije, digitalni kartoni, elektronski recepti i aplikacije za praćenje zdravstvenog stanja ne samo da povećavaju dostupnost zdravstvene zaštite, već i doprinose većoj efikasnosti, sigurnosti i individualizaciji terapije. Pacijent danas, uz pomoć digitalnih alata, može lakše pratiti vlastite nalaze, konsultovati stručnjake bez fizičkog odlaska u ordinaciju, i blagovremeno reagovati na promjene u zdravstvenom stanju. Posebno je to važno za hronične bolesnike, osobe koje žive u udaljenim područjima i sve one kojima je teško uklopiti termin u užurban svakodnevni ritam.Ipak, povjerenje građana još uvijek zavisi od nekoliko faktora: dostupnosti tehnologije, digitalne pismenosti, ali i transparentnosti u zaštiti privatnih podataka. Tu dolazimo do ključne odgovornosti nas, zdravstvenih profesionalaca – da budemo most između tehnologije i pacijenta, da edukujemo i osnažimo korisnike sistema da prepoznaju benefite digitalne medicine, a istovremeno insistiramo na visokim standardimasigurnosti i etike. Digitalna medicina ne bi smjela biti zamjena za ljudski kontakt, ali može biti njegov snažan saveznik.
