Koje su najčešće pravne prepreke pri osnivanju i vođenju firme/kompanije u BiH – i kako ih uspješno izbjeći?
Bosna i Hercegovina, kao složena ustavna država sa višeslojnim nivoima vlasti, suočava se s nizom pravnih i institucionalnih prepreka koje otežavaju osnivanje i vođenje privrednih subjekata. Među najizraženijim preprekama su neujednačeni zakonski propisi između entiteta i Brčko distrikta, dugotrajne i kompleksne administrativne procedure, te fragmentirana nadležnost regulatornih tijela. Iako se u posljednje vrijeme ulažu napori u digitalizaciju poslovnih procesa (npr. putem e-registracije), poslovna praksa i dalje često zavisi od fizičke prisutnosti u institucijama i ličnih kontakata sa službenicima. U cilju prevazilaženja ovih prepreka, preporučuje se rani angažman pravnog savjetnika (advokata) sa znanjem o entitetskim propisima, te strateški izbor poslovnog sjedišta u zavisnosti od efikasnosti administracije u određenom entitetu. Transparentna pravna struktura, uredna registracija i dokumentacija, kao i praćenje promjena u zakonodavstvu, ključni su elementi pravne sigurnosti poslovanja.
Kako ustavno i međunarodno privatno pravo utiče na poslovanje stranih kompanija/firmi u BiH – i šta bi domaće firme/kompanije trebale znati pri ulasku na strana tržišta?
Ustav Bosne i Hercegovine i međunarodni pravni okvir imaju značajan uticaj na poslovanje stranih kompanija, kao i na pozicioniranje domaćih firmi na međunarodnom tržištu. Ustavni princip nediskriminacije i slobode kretanja kapitala, potpomognut brojnim bilateralnim i multilateralnim sporazumima, formalno osigurava pravnu zaštitu stranih investitora, imaju isti tretman kao I domaće kompanije. Međutim, u praksi se i dalje bilježe problemi kao što su nedosljedna primjena zakona, otežan pristup pravima zbog neujednačene administrativne prakse i nedostatak funkcionalne koordinacije među institucijama. Za strane investitore, posebno iz SAD-a i EU, važno je oslanjati se na mehanizme međunarodne zaštite, uključujući ICSID i druge arbitražne forume. Istovremeno, za domaće firme koje žele da uđu na strana tržišta, preporučuje se sistemska pravna priprema: zaštita intelektualne svojine na ciljnim tržištima, prilagođavanje ugovornih odredbi međunarodnim standardima (EU, USA itd), analiza poreskih obaveza u skladu sa sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te upotreba mehanizama alternativnog rješavanja sporova. Pravna podrška mora uključivati i savjetovanje u vezi sa usklađenošću sa međunarodnim regulatornim režimima, uključujući GDPR, FATCA i druge relevantne standarde.
S obzirom na bogato iskustvo u krivičnom pravu i zaštiti ljudskih prava, šta savjetujete firmama/kompanijama kao preventivu – kako izbjeći sporove i reputacijski rizik?
Iskustva iz prakse krivičnog i ljudskog prava ukazuju na potrebu da privredni subjekti ozbiljno shvate važnost pravne preventive. U kontekstu povećane pažnje prema pitanjima korporativne odgovornosti, zaštite ljudskih prava i antikorupcijskih standarda, firme – a naročito one s međunarodnim učešćem – moraju imati razvijene interne pravne politike koje uključuju etički kodeks, politiku nulte tolerancije na korupciju, usklađenost sa zakonima o zaštiti ličnih podataka, kao i procedure za prevenciju mobinga, diskriminacije i zlostavljanja na radu. Redovni pravni auditi ugovornih odnosa, kao i proaktivna komunikacija sa zaposlenima, doprinose smanjenju rizika od radnih i komercijalnih sporova. Pored toga, preporučuje se izrada kriznog plana za zaštitu reputacije firme – uključujući jasno definisanu komunikaciju s medijima i javnošću u slučaju pravnih ili etičkih izazova. U konačnici, izgradnja kulture pravne odgovornosti i institucionalnog integriteta ne samo da štiti firmu od potencijalnih sankcija, već značajno doprinosi njenom kredibilitetu na tržištu.
