Koje ključne inicijative Ekopak sprovodi kako bi unaprijedio reciklažu u Bosni i Hercegovini?
Naš cilj je razvoj efikasnog i održivog sistema upravljanja ambalažnim otpadom, po najnižim održivim troškovima, najvećim okolišnim benefitima i za dobrobit cijele zajednice. Kontinuirano uvodimo nove sakupljače ambalažnog otpada iz privatnog i javnog sektora, povećavamo količine ambalažnog otpada koje predajemo na reciklažu, razvijamo infrastrukturu i provodimo edukativne projekte koje imaju za cilj dizanje svijesti građana o značaju reciklaže ambalažnog otpada. U prethodnih 13 godina operativnog rada, predali smo na reciklažu više od 150.000 tona ambalažnog otpada. To je ekvivalentno koloni od preko 8.000 kamiona. Da bismo osigurali efikasan sistem reciklaže, fokusiramo se na razvoj infrastrukture za prikupljanje ambalažnog otpada kroz nabavku kontejnera i postavljanje eko-otoka za selektivno odlaganje ambalažnog otpada u lokalnim zajednicama, uspostavu reciklažnih dvorišta, vozila za prikupljanje i transport, te ostalu opremu za pripremu ambalažnog otpada za reciklažu. Podržavamo javna komunalna preduzeća da budu učinkovitija u svom poslu, građane da pravilno odlažu ambalažni otpad, a sve sa ciljem da izdvajanjem ambalažnog otpada iz komunalnog otpada smanjimo količine koje bi inače bile odložene na lokalne deponije. Upravo smo prije nekoliko dana KJKP-u Rad Sarajevo isporučili 100 kontejnera, od kojih će biti formirano dodatnih 50 eko-otoka u Kantonu Sarajevo, a komunalnim preduzećima iz Ključa, Bihaća i Mostara smo omogućili nabavku presa za pripremu papira i plastike za reciklažu.
Iako smo osnovani kao privredno društvo (d.o.o.), radimo po principu „ne-za-dobit“. To znači da se osnivačima Ekopaka, a to su Argeta, Banjalučka pivara, Bihaćka pivovara, Bimal, Coca-Cola, Orbico i Violeta, ne isplaćuje dobit. Dobit koju ostvarimo na kraju svake poslovne godine investiramo u razvoj sistema. Tako smo do sada investirali u 20 lokalnih zajednica u Federaciji BiH. Posebno smo ponosni na činjenicu da imamo saradnju sa petnaest javnih komunalnih preduzeća, koji prije Ekopaka ili nisu ništa sakupljali, ili su sakupljali male količine nekih vrsta ambalažnog otpada. Ulaskom u sistem Ekopaka su stvorili osnove, a zatim smo zajednički radili na razvoju sistema. Rezultat toga je da sva komunalna preduzeća pokazuju napredak i da svake godine predaju sve veće količine ambalažnog otpada na reciklažu.
Značajna je saradnja i sa privatnim sektorom kojima participiramo u troškovima, kako bi obezbjedili da svi ambalažni materijali završe u procesu reciklaže
Posebno važan segment poslovanja je edukacija građana, posebno djece i mladih. Tako je do sada kroz naše projekte prošlo više od 100.000 građana, uglavnom djece, Ekopak ovdje samo preuzima dobre evropske prakse koje kažu da djeca educiraju svoje roditelje kako ispravno postupati sa otpadom, Jednom kad naučite dijete da plastika ide u žutu kantu, a papir u plavu – to mu ostaje za cijeli život. To istovremeno znači koj+liko je dugoročan proces koji smo otpočeli: sada odgajamo generacije, kojima kad porastu i počnu voditi svoja domaćinstva, sortiranje otpada će biti kultura življenja, nešto što se podrazumjeva.
Treba naglasiti da je Ekopak aktivan i na međunarodnom nivou. Naime, Ekopak je član Pro Europea i EXPRA, uglednih evropskih organizacija čija su sjedišta u Briselu. U ovim organizacijama smo i predstavnik Bosne i Hercegovine kad je riječ o ambalažnom otpadu. Članstva nam omogućavaju da primjenjujemo najbolje prakse iz Evropske Unije u našim projektima. Takođe smo na izvoru informacija kad je riječ o razvoju legislative u zemljama EU-a, što nam omogućava da znamo šta nas čeka u periodu koji će kod nas tek doći, jer se naša zemlja obavezala na preuzimanje pravne stečevine EU-a. Osim toga, zahvaljujući članstvu u Pro Europe-u Ekopaj je ekskluzivni davatelj prava na korištenje međunarodno zaštićenog znaka Zelena tačka za tržište naše zemlje. Zelena tačka je najviše korišten međunarodno zaštićeni znak u svijetu, zaštićen u više od 170 zemalja, više pd 170.000 kompanija svoju ambalažu označava Zelenom tačkom, a na godišnjem nivou milijarde ambalažnih jedinica je označen ovim prestižnim znakom.
Šta smatrate najvećim izazovom u upravljanju ambalažnim otpadom i koje strategije koristite za njegovo prevazilaženje?
Izazov je vrlo limitirana infrastruktura za prikupljanje ambalažnog otpada i vrlo limitirani kapaciteti za njegovu preradu, tj reciklažu i iskorištavanje na druge okolišno prihvatljive načine, a mi smo preuzeli obavezu da ćemo u ime više od 900 privrednih subjekata svake godine ispuniti ciljeve za reciklažu, tj prikupiti i osigurati reciklažu značajnih količina ambalažnog otpada, koje je prpoisalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Za neke ambalažne materijale, kao što su PET boce, plastična folija, papir i karton, te metal, imamo fabrike za reciklažu. Međutim, za neke fabrike ne postoje, tako da smo prisiljeni na izvoz. Tako je najbliža fabrika za reciklažu staklene ambalaže vetropack Straža koja se nalazi u Humu na Sutli, na granici između Hrvatske i Slovenije, što značajno utiče na troškove. Mi svake godine ovom ministarstvu podnosiimo godišnje izvještaje u kojima dokazujemo ispunjenje propisanih ciljeva. U slučaju da ih ne ispunimo, bili bi suočeni sa oduzimanjem dozvole i prestankom rada, tako da je svaka godina izazov za sebe: prikupiti sve vrste ambalažnog otpada u propisanim količinama, prikupljanje mora biti organizovano u svih 10 kantona u Federaciji, transpotovati na reciklažu, a sve to u okviru limitiranog budžeta.
Jedan od značajnih izazova je nedostatak pouzdanih podataka o količinama i vrstama ambalaže koja se plasira na tržište BiH. Trenutno ne postoji precizna statistika, pa se količina ambalažnog otpada još uvijek procjenjuje, što predstavlja izazov u našim planovima poslovanja, jer se svaki ozbiljan plan mora zasnivati na egzaktnim podacima. Međutim, imajući u vidu činjenicu da dugi niz godina uspješno poslujemo, znači da su naše procjene prilično dobro urađene.
Kako bismo ove izazove prevazišli, potrebno je poboljšanje zakonskog okvira i pojačavanje nadzora nadležnih tijela. Naime, iako je zakonska obaveza za proizvođače, uvoznike i trgovce da se uključe u sistem preko nas, da podnose izvještaje o količini ambalaže koju plasiraju na tržište, na žalost još uvijek značajan broj ovih subjekata izbjegava svoju obavezu, njihova ambalaža ostaje izvan sistema, ne ulazi u naše ciljeve za reciklažu ambalažnog otpada, čime se razvoj sistema značajno usporava.
Po vašem mišljenju, koji su najefikasniji načini na koje pojedinci mogu doprinijeti povećanju stope reciklaže u BiH?
Građani igraju ključnu ulogu u razvoju sistema reciklaže i mogu kroz jednostavne navike značajno doprinijeti zaštiti okoliša. Najvažnije je pravilno razvrstavati ambalažni otpad – papir, plastiku i staklo treba odlagati u za to predviđene kontejnere. Moramo voditi računa i o smanjenju otpada, npr. kod odlaska u kupovinu, da umjesto jednokratnih vrećica čiji životni vijek iznosi koliko traje put od trgovine do domaćinstva, koristimo cekere koje su upotrebljivi duži vremenski period. Značajno je i da potrošači kod kupovine proizvoda buraju one proizvode koji imaju znak Zelena tačka. Ovaj, znak je finansijski simbol koji znači da proizvođač koji ga koristi na ambalaži svojih proizvoda koje plasira na naše tržište, je uključen u sistem i da finansijski podržava razvoj sistema reciklaže ambalažnog otpada u našoj zemlji.
Ekopak ostaje posvećen daljem razvoju sistema reciklaže u BiH, kroz ulaganja u infrastrukturu, jačanje svijesti građana i saradnju sa institucijama. Cilj nam je da ambalažni otpad ne završava na deponijama, već u procesu reciklaže. Na ovaj način, sa jedne strane štedimo deponijske prostore, a zaboravljamo da su i one takođe dio našeg okoliša, a sa druge strane reciklažom ambalažnog otpada čuvamo prirodne resurse, što vodi razvoju crkularne ekonomije.
Samo zajedničkim djelovanjem kompanija, nadležnih institucija, lokalnih zajednica i građana možemo osigurati efikasan sistem reciklaže ambalažnog otpada i očuvati okoliš za buduće generacije.
